Evropske zemlje su se u utorak ubrzano borile za istragu neobjašnjivih curenja u dva ruska gasovoda Nord Stream koji prolaze ispod Baltičkog mora u blizini Švedske i Danske.
Mjerne stanice u Švedskoj registrovale su snažne podvodne eksplozije u istom području mora kao i curenje plina koje se dogodilo u cjevovodima Sjeverni tok 1 i 2 u ponedjeljak, izvijestila je u utorak švedska televizija (SVT). Prema SVT-u, prva eksplozija zabilježena je u 2:03 ujutro po lokalnom vremenu (00:03 GMT) u ponedjeljak, a druga u 19:04 (17:04 GMT) u ponedjeljak navečer.
„Nema sumnje da su to bile eksplozije“, rekao je u utorak Bjorn Lund, predavač seizmologije na Švedskoj nacionalnoj seizmičkoj mreži (SNSN), a citirao ga je SVT. „Jasno se vidi kako se valovi odbijaju od dna prema površini.“ Jedna od eksplozija imala je magnitudu 2,3 stepena Rihterove skale, slično osjetnom zemljotresu, a registrovalo ju je 30 mjernih stanica na jugu Švedske.
Danska vlada smatra da su curenje plinovoda Sjeverni tok "namjerne akcije", izjavila je u utorak premijerka Mette Frederiksen. "Vlasti jasno procjenjuju da su to namjerne akcije. Nije bila nesreća", rekla je Frederiksen novinarima.
Šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen u utorak je izjavila da su curenja iz cjevovoda Sjeverni tok uzrokovana sabotažom i upozorila na "najsnažniji mogući odgovor" ukoliko bude napadnuta aktivna evropska energetska infrastruktura. "Razgovarala sam sa (danskom premijerkom Mette) Frederiksen o sabotaži Sjevernog toka", napisala je von der Leyen na Twitteru, dodajući da je sada od najveće važnosti istražiti incidente kako bi se dobila potpuna jasnoća o "događajima i razlozima".
U Moskvi, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je novinarima rekao: "Trenutno se ne može isključiti nijedna opcija."
Evropski lideri su u utorak izjavili da vjeruju da su dvostruke eksplozije koje su oštetile naftovode izgrađene za transport ruskog prirodnog plina u Evropu bile namjerne, a neki zvaničnici su okrivili Kremlj, sugerirajući da su eksplozije bile namijenjene kao prijetnja kontinentu.
Šteta nije imala neposredan utjecaj na snabdijevanje energijom u Evropi. Rusija je ranije ovog mjeseca prekinula protok, a evropske zemlje su se prije toga borile da akumuliraju zalihe i osiguraju alternativne izvore energije. Ali ova epizoda će vjerovatno označiti konačni kraj projekata plinovoda Sjeverni tok, više od dvije decenije dugog napora koji je produbio zavisnost Evrope od ruskog prirodnog gasa - i za koji mnogi zvaničnici sada kažu da je bio teška strateška greška.
Vrijeme objave: 25. oktobar 2022.
