Gotovo 8.000 ljudi je poginulo, a desetine hiljada je povrijeđeno u razornom zemljotresu koji je u ponedjeljak pogodio Tursku i Siriju.
Hiljade zgrada se srušilo u ove dvije zemlje, a humanitarne agencije upozoravaju na "katastrofalne" posljedice na sjeverozapadu Sirije, gdje su milioni ranjivih i raseljenih osoba već zavisili od humanitarne pomoći.
U toku su masovne spasilačke akcije, a globalna zajednica nudi pomoć u operacijama potrage i spašavanja. U međuvremenu, agencije su upozorile da bi broj žrtava u katastrofi mogao znatno porasti.
Evo šta znamo o zemljotresu i zašto je bio tako smrtonosan.
Gdje se dogodio zemljotres?
Jedan od najsnažnijih zemljotresa koji je pogodio regiju u posljednjem stoljeću probudio je stanovnike iz sna u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak oko 4 sata ujutro. Potres se dogodio 23 kilometra istočno od Nurdagija, u turskoj provinciji Gaziantep, na dubini od 24,1 kilometar, saopštio je Američki geološki zavod (USGS).
Serija naknadnih potresa odjeknula je regijom u prvim satima nakon prvog incidenta. Naknadni potres jačine 6,7 stepeni Rihterove skale uslijedio je 11 minuta nakon prvog potresa, ali najveći potres, jačine 7,5 stepeni Rihterove skale, dogodio se oko devet sati kasnije u 13:24, prema podacima USGS-a.
Taj naknadni potres jačine 7,5 stepeni, koji se dogodio oko 95 kilometara sjeverno od početnog zemljotresa, najjači je od više od 100 naknadnih potresa koji su do sada zabilježeni.
Spasioci se sada utrkuju s vremenom i vremenskim nepogodama kako bi izvukli preživjele ispod ruševina s obje strane granice. Prema podacima turske agencije za katastrofe, više od 5.700 zgrada se srušilo u Turskoj.
Potres u ponedjeljak bio je i jedan od najjačih koje je Turska doživjela u posljednjem stoljeću - potres jačine 7,8 stepeni Rihterove skale pogodio je istok zemlje 1939. godine, a prema podacima USGS-a, poginulo je više od 30.000 ljudi.
Zašto se dešavaju zemljotresi?
Zemljotresi se dešavaju na svim kontinentima svijeta – od najviših vrhova Himalaja do najnižih dolina, poput Mrtvog mora, pa sve do izuzetno hladnih regija Antarktika. Međutim, rasprostranjenost ovih potresa nije slučajna.
Američki geodetski zavod (USGS) opisuje zemljotres kao „podrhtavanje tla uzrokovano iznenadnim klizanjem na rasjedu. Naponi u vanjskom sloju Zemlje guraju stranice rasjeda jednu prema drugoj. Napon se nakuplja i stijene naglo klize, oslobađajući energiju u valovima koji putuju kroz Zemljinu koru i uzrokuju podrhtavanje koje osjećamo tokom zemljotresa.“
Zemljotresi se mjere pomoću seizmografa, koji prate seizmičke valove koji putuju kroz Zemlju nakon potresa.
Mnogi možda prepoznaju termin "Richterova skala" koji su naučnici ranije koristili dugi niz godina, ali danas se uglavnom pridržavaju Modificirane Mercallijeve skale intenziteta (MMI), koja je, prema USGS-u, preciznija mjera jačine potresa.
Kako se mjere zemljotresi
Zašto je ovaj bio tako smrtonosan?
Brojni faktori su doprinijeli da ovaj zemljotres bude tako smrtonosan. Jedan od njih je doba dana kada se dogodio. S obzirom na to da se zemljotres dogodio rano ujutro, mnogi ljudi su bili u svojim krevetima kada se dogodio i sada su zarobljeni pod ruševinama svojih domova.
Osim toga, s hladnim i vlažnim vremenom koje se kreće kroz regiju, loši uslovi su znatno otežali napore spašavanja i oporavka s obje strane granice.
Temperature su već izuzetno niske, ali se očekuje da će do srijede pasti nekoliko stepeni ispod nule.
Područje niskog pritiska trenutno se nalazi iznad Turske i Sirije. Kako se ono udaljava, to će donijeti "značajno hladniji zrak" iz centralne Turske, prema riječima Britley Ritz, glavne meteorologinje CNN-a.
U srijedu ujutro se u Gaziantepu predviđa temperatura od -4 stepena Celzijusa (24,8 stepeni Farenhajta), a u Alepu -2 stepena. U četvrtak se prognoza dodatno spušta na -6, odnosno -4 stepena.
Uslovi su već otežali timovima za pomoć da stignu do pogođenog područja, rekao je turski ministar zdravstva Fahrettin Koca, dodajući da helikopteri nisu mogli poletjeti u ponedjeljak zbog lošeg vremena.
Uprkos uslovima, zvaničnici su zamolili stanovnike da napuste zgrade radi vlastite sigurnosti zbog zabrinutosti zbog dodatnih naknadnih potresa.
S obzirom na toliku štetu u obje zemlje, mnogi počinju postavljati pitanja o ulozi koju je lokalna građevinska infrastruktura mogla imati u tragediji.
Kishor Jaiswal, građevinski inženjer američke geodetske službe (USGS), izjavio je u utorak za CNN da je Turska u prošlosti doživjela značajne zemljotrese, uključujući i zemljotres 1999. godine.pogodio jugozapadnu Turskui ubili su više od 14.000 ljudi.
Jaiswal je rekao da su mnogi dijelovi Turske označeni kao zone vrlo visoke seizmičke opasnosti i da stoga građevinski propisi u regiji znače da bi građevinski projekti trebali izdržati ovakve vrste događaja i u većini slučajeva izbjeći katastrofalna urušavanja - ako se pravilno urade.
Ali nisu sve zgrade izgrađene prema modernim turskim seizmičkim standardima, rekao je Jaiswal. Nedostaci u projektovanju i izgradnji, posebno kod starijih zgrada, znače da mnoge zgrade ne bi mogle izdržati jačinu potresa.
„Ako ne projektujete ove strukture za seizmički intenzitet s kojim se mogu suočiti tokom svog projektnog vijeka, ove strukture možda neće dobro funkcionisati“, rekao je Jaiswal.
Jaiswal je također upozorio da bi mnoge strukture koje su ostale stajati mogle biti "značajno oslabljene zbog ta dva snažna zemljotresa kojima smo već svjedočili. Još uvijek postoji mala vjerovatnoća da će se pojaviti naknadni potres dovoljno jak da sruši te oštećene strukture. Stoga, tokom ove aktivnosti naknadnog potresa, ljudi bi trebali biti vrlo oprezni pri pristupu tim oslabljenim strukturama za ove spasilačke akcije."
Vrijeme objave: 08.02.2023.
