U svom Pregledu pomorskog transporta za 2021. godinu, Konferencija Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju (UNCTAD) saopštila je da bi trenutni porast cijena kontejnerskog prijevoza, ako se održi, mogao povećati globalne nivoe uvoznih cijena za 11%, a nivoe potrošačkih cijena za 1,5% između sada i 2023. godine.
Utjecaj visokih troškova prijevoza bit će veći u malim otočnim državama u razvoju (SIDS), gdje bi uvozne cijene mogle porasti za 24%, a potrošačke cijene za 7,5%. U najmanje razvijenim zemljama (LDC), nivo potrošačkih cijena mogao bi porasti za 2,2%.
Do kraja 2020. godine, cijene prijevoza tereta su naglo porasle na neočekivane nivoe. To se odrazilo na spot cijenu Šangajskog indeksa kontejnerskog prijevoza tereta (SCFI).
Na primjer, spot cijena SCFI-a na ruti Šangaj-Evropa bila je manja od 1.000 dolara po TEU u junu 2020. godine, skočila je na oko 4.000 dolara po TEU do kraja 2020. godine, a do kraja novembra 2021. porasla je na 7.552 dolara po TEU.
Nadalje, očekuje se da će cijene prijevoza tereta ostati visoke zbog kontinuirane snažne potražnje u kombinaciji s neizvjesnošću ponude i zabrinutošću u vezi s efikasnošću transporta i luka.
Prema najnovijem izvještaju Sea-Intelligence, kompanije za pomorske podatke i savjetovanje sa sjedištem u Kopenhagenu, povratak pomorskog teretnog prometa na normalu mogao bi trajati više od dvije godine.
Da bismo to uradili, izračunali smo prosječni sedmični porast kamatnih stopa za 5 perioda sa porastom kamatnih stopa. U prosjeku, tokom 5 perioda pada, kamatne stope su padale za -0,6 procentnih poena sedmično. Tokom 5 perioda porasta, vidjeli smo da su kamatne stope porasle za 1,1 procentni poen tokom tog perioda. To implicira faktor od 1,8 između porasta i padova, što znači da su porasti kamatnih stopa obično 80% jači, na sedmičnom nivou, od padova. Budući da trenutni nivo kamatnih stopa dolazi nakon 17-mjesečnog perioda održivog porasta kamatnih stopa, rezultat postaje 30 mjeseci prije preokreta nazad na indeks 1000.
Analiza UNCTAD-a pokazuje da više vozarine imaju veći utjecaj na potrošačke cijene nekih proizvoda nego drugih, posebno onih koji su više integrirani u globalne lance snabdijevanja, poput računara te elektroničkih i optičkih proizvoda.
Visoke stope će također uticati na artikle s niskom dodanom vrijednošću kao što su namještaj, tekstil, odjeća i kožni proizvodi, čija je proizvodnja često fragmentirana po ekonomijama s niskim platama, daleko od glavnih potrošačkih tržišta. UNCTAD predviđa porast potrošačkih cijena od 10,2% za ove artikle.
Vrijeme objave: 30. novembar 2021.
